Rudarska greblica

Rudarska greblica je zaštićena europskom oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske Unije!
Pekarnica Nikl jedini je certificirani proizvođač originalne zaštićene Rudarske greblice, a pravu Rudarsku greblicu možete kupiti ili naručiti:

U našim pekarnicama:

Rude 352, Samobor
kiosk Samobor u prolazu između Trga kralja Tomislava i tržnice

Trgovine u Zagrebu:

Veronika delikatese
Trg 101. brigade 1, Špansko
Mlinovi 23, Mlinovi
Majstora Radonje 12, Srednjaci
Brune Bušića 7, Središće
Školski prilaz 1, Dugave
Ilica 62
Savska 147
Petrova 167, Maksimir
Strossmayerov trg 9, Jastrebarsko
Ozaljska 52, Trešnjevka
Kvintička 82, Gračani
Malogorička ulica 52, Vrbani
Bijenička ulica br.10, Šalata
Grga Čvarak
Kutnjački put 9
Mrkvica trgovine Zagreb
Ulica kneza Ljudevita Posavskog 34a
Ulica Grada Mainza 11
Bukovačka cesta 27
Ede Murtića 4
Špeceraj
Trg kralja Petra Svačića 1
Ilica 65
Dobri Plac
Ulica Ksavera Šandora Đalskog 64, Zaprešić
Eko dobra priča
Milana Ogrizovića 29
Igo mat mesnica Mlinovi
Mlinovi 169, Zagreb

U širokoj paleti tradicionalnih proizvoda Rudarska greblica je ipak kraljica naše ponude. Riječ je o tradicionalnom autohtonom kolaču koji poput naših predaka potječe iz Ruda pored Samobora. Prema usmenoj predaji priprema kolača rudarska greblica počinje polovicom 16. st., usporedo s procvatom rudarstva u Rudama. Ime je dobila po tradicijskom drvenom alatu, greblici, kojim se razgrijavao žar u krušnoj peći, jer je krajnji oblik kolača sličan obliku tog alata. Jedini pisani trag o pripremi kolača je knjiga Milana Langa “Samobor, život i običaji” iz 1915. godine u kojoj se spominje greblica kao “tanki kolač” od sira i oraha. Rudarska greblica je slani kolač koji se nadijeva sirom i raznim prilozima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, kopriva, špinat, blitva).

Iako se svaka greblica donekle razlikuje ovisno o umješnosti domaćice koja ju priprema, slijede se određena osnovna pravila. Rudarska greblica mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima prema vlastitom odabiru kao što su orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, kopriva, špinat ili blitva. Tijesto ne smije biti debelo, niti se smije dodavati puno kvasca. Rubovi moraju biti zavrnuti prema gore i treba ih utisnuti kako nadjev tijekom pečenja ne bi iscurio.

Postoje razlike u odnosu na prijašnju pripremu greblice i današnju, recentniju. Nekoć se koristilo kiselo tijesto u malim količinama i u većoj mjeri mast, a greblica se pekla u krušnim pećima. Danas se u izradi greblice koriste kvasac i ulje, a peče se u pećnicama. Greblica je bila glavno jelo, jer rudari nisu bili u mogućnosti priuštiti si bogatiji jelovnik i meso svaki dan, a danas je ona kolač, desert, specijalitet. Razlika između nekadašnje i današnje greblice najočitija je u izgledu to jest njenoj debljini. Ta razlika se objašnjava činjenicom da se nekad radi uštede na siru dodavalo više brašna kako bi kolač bio izdašniji. Danas je rudarska greblica prepoznata i u vegetarijanskim krugovima.

Rude su poznate po rudniku „Kokel i Sveto Trojstvo“ još od vremena Rimskog Carstva. Prvi pisani dokumenti o postojanju tog rudnika i eksploataciji rude potječu iz 1528. godine kada se kao vlasnik rudnika spominje Leonhard Gruber, ljubljanski trgovac i plemić. Kako je Rudarska greblica kroz povijest bila prisutna u rudnicima u Rudama ponekad i kao jedina hrana rudara, s vremenom je postala kolač koji se povezuje s rudarstvom. Greblica je bila sinonim rudarskog doma, ona je zaštitni znak rudarenja u Rudama, a danas je običaj goste dočekati s vrućom greblicom na stolu. Nositelji tradicije pripreme greblice danas su mještanke Ruda koje stoljećima prenose tu tradiciju na svoje kćeri te iznimno na svoje snahe. Tijekom povijesti zamijećeno je da su majke nerado prenosile svoje iskustvo u cijelosti na snahe, sve radi očuvanja privrženosti svojih sinova. Prema kćerima nije bilo takve zadrške.

Greblica je prisutna na svim svetkovinama tog kraja, kao i na mnogobrojnim svečanostima i raznim proslavama u gradu Samoboru i Zagrebačkoj županiji. Prepoznata je kao kulinarski specijalitet i upravo radi toga se od 1985. održava manifestacija pod nazivom „Dani Rudarske greblice“ u organizaciji KUD-a „Oštrc“. Na manifestaciji se, osim raznih folklornih događanja uz goste iz zemlje i inozemstva, Rudarska greblica priprema u velikim količinama, prema tradicijskim pravilima, upravo u našoj pekarnici. Posljednjih godina organizira se natjecanje za izbor najbolje greblice na kojem mještanke Ruda donose svoje greblice na ocjenu stručnom žiriju u kojem se između ostalih nalaze i članovi naše obitelji Nikl.

Od 2007. godine Rudarska greblica uvrštena je na popis zaštićenih dobara hrvatske nematerijalne baštine te je i proces pripreme greblice zaštićen pri Ministarstvu kulture RH.

U želji za prenošenjem i oživljavanjem tradicije Rudarske greblice, naša pekarnica stalni je partner Kulturno umjetničkog društva “Oštrc”te je također i sponzor Dana Rudarske greblice koji se već tradicionalno održavaju preko 20 godina. Na isti način ostvarena je suradnja s OŠ Rude, u sklopu koje se u našoj pekarnici nekoliko puta godišnje održavaju radionice izrade greblice za naše male sumještane.

Na taj način pekarnica Nikl postala je sinonim za Rudarsku greblicu, a pravu greblicu spremljenu po tradicionalnoj recepturi te s vrsnim umješnostima kakve su potrebne za izradu tog kolača, moguće je kupiti isključivo u našoj pekarnici.